Potrebno je da osluškujemo šta je telu potrebno. Zevamo kada nam se spava, žedni smo kada nam treba tečnost, kada smo u opasnosti, povećava se nivo adrenalina. Žudnje, tako, mogu biti korisne za naše zdravlje, ali isto tako naš organizam može da bude izmanipulisan modernim naukama o hrani i reklamama, što može da šteti zdravlju.
Kompanije koje proizvode hranu stvaraju savršenu kombinaciju ukusa, kako bi nas naveli da jedemo i ne prestajemo. Ovo se dešava naj;e['e deci, ali utiče i na odrasle.
Nije redak slučaj da u pospanim jutrima osećate miris i ukus kafe i pre nego što je skuvate, čokolade kad god ste usamljeni i tužni. To su prave žudnje koje moraju odmah da se zadovolje, ne kasnije.
Mnogo faktora utiče na žudnju za hranom. Često se ljudima pije crno vino, što može da bude posledica pojačanog stresa. Kafu možda želimo zato što je kofein stimulans, koji naše telo prepoznaje, a takođe i stvara zavisnost. Čokolada nam se nekada možda jede zato što smo umorni i telu treba popodnevni podstrek.
Ono što treba da uradimo sa žudnjom jeste da otkrijemo uzrok. Neki od mogućih uzroka su:
- Dosada – jelo iz razonode ili odvlačenja pažnje
- Nedostatak emotivne ispunjenosti - ljudi često jedu kada žele da postignu negativne emocije ili kada se osećaju nezadovoljnim. . određene namirnice, naročito jednostavni
- Šećeri izazivaju u nama dobra osećanja na kratke staze, ali zato na duže imaju suprotan efekat.
- Navika – određene okolnosti i reklame mogu da nas navedu da se prejedamo id a nam vremenom to pređe u naviku.
- Stres može da izazove želju za visoko kaloričnim namirnicama.
- Žeđ – proverite da niste žedni umesto gladni. Ponekada nam telo traži energiju kroz hranu kada je ustvari dehidrirano i izmoreno.
- Godišnje doba – zimi nam se jedu topple namirnice – supe i čorbe, a leti rasklađujuće – voće i lubenica.
- Nedostatak nutritijenata – npr. ako vam nedostaje gvožđe, jede vam se meso i zeleniš.
- Hormoni – i muškarci i žene imaju žudnje za određenim namirnicama u zavisnosti od hormona.
- Aditivi u hrani mogu da nas mame da jedemo određenu hranu.
- Zdravstveni problem – nekada bolest može da izazove žudnju za namirnicama, tako npr. kandida u digestivnom traktu može da izazove žudnju za slatkim.
Kako se boriti protiv žudnji koje nisu izazvane glađu:
- Zastanite i odredite uzrok.
- Pijte vode.
- Jedite polako i uživajte u obrocima i užinama kako biste izazvali osećaj sitosti.
- Jedite dovoljno proteina i zdravih masti u toku dana kako biste izbegli padanje šećera u krvi.
- Uživajte u malim porcijama hrane za kojom žudite.
- Jedite u smirenim mestima gde nema odvlačenja pažnje kako biste stvarno procenili šta vam je potrebno.
- Jedite samo kada ste gladni.
- Dodajte više prirodno slatkih namirnica u vašu ishranu kao što su voće i slađe povrće.
- Budite aktivni.